Grad istorije, velelpnih kanala i piva. Autentična srednjovekovna arhitektura, uske kaldrmisane ulice, tišina koju remeti samo topot konjskih kočija, cvetni trgovi i čipkani motivi iza svakog ćoška, drvoredi koji se oslikavaju u vodi.

Ako niste znali, vremeplov postoji. I zove se Briž. Boje je čokolade, a miriše na kvalitetni sir i dobro belgijsko pivo. Njegova autentična srednjovekovna arhitektura, uske kaldrmisane ulice, tišina koju remeti samo topot konjskih kočija, cvetni trgovi i čipkani motivi iza svakog ćoška, drvoredi koji se oslikavaju u vodi – imaju moć da vas šarmiraju do te mere da ćete pomisliti kako ste se vratili pravo u prošlost.

Briž je smešten na severozapadu Belgije, u regionu Flandrija i pokrajini Zapadna Flandrija. Na površini od 138 kvadratnih kilometara živi nešto manje od 120.000 stanovnika. Podaci govore da svake godine oko tri i po miliona turista uživa u čarima bajkovitog grada koji svoju lepotu potvrđuje i nadimkom – “Venecija severa”, koji je dobio zbog čarobnih kanala na kojima leži. Ukoliko ste prvi put ovde, ne morate da brinete da li ćete se snaći u obilasku.

Samo pratite “hordu” posetilaca, koja će vas u centar uvesti kroz gradsku kapiju – onu istu kroz koju je nekada kročio Napoleon i mnoge druge slavne vojskovođe. Prvi pogled na centralni “ram” i već ste “pečeni”. Nećete znati da li ste se našli u nekom muzeju na otvorenom ili je ova “postavka” trajno tu. A, jeste. Zbog nje se 2000. godine istorijsko jezgro Briža našlo na Uneskovoj listi kulturne baštine.

Turističko mesto
Ime Briža potiče od staronorveške reči “Burgja”, što znači – kej, a njegova istorija seže u vreme Gaja Julija Cezara, koji je posle Galskih ratova izgradio prve zidine – i to za odbranu od napada pirata, koje su ojačane tokom 9. veka zbog normanskih napada. Status grada dobio je 1128. godine, kada je počeo da se razvija kao jedan od centara tkačke industrije i jedan od najbogatijih gradova. Tu se trgovalo engleskom vunom, vinom iz Gaskonje i tkaninama iz Flandrije.

U Briž su u to vreme pristizali trgovci iz celog sveta, da bi od 16. veka reka prestala da bude plovna zbog velikog mulja, pa je Antverpen preuzeo ulogu glavne luke a Briž lagano počeo da propada. Od 19. veka ponovo se razvija kao turističko mesto, da bi tek od prošlog veka povratio stari sjaj. Briž je jedan od retkih evropskih gradova koji nije bio pod bombama, pa su građevine morale da prkose samo zubu vremena, a sačuvana arhitektura se prirodno nametnula kao osnova za turizam. U centru grada se poštuje strogo pravilo u vezi sa uređenjem lokala i stanova. Neonske lampe, aluminijum i bilo kakvi detalji koji bi narušili izgled građevina – zabranjeni su.

Verovatno je da ćete obilazak ovog grada započeti od glavnog trga zvanog – Markt. Naziv je dobio zato što se nekada, a i dan – danas, svake subote tu postavljaju tezge, pa se trg pretvara u pijacu. Šarm duguje činjenici da je nastao još u 13. veku, kada su počele da se grade građevine koje i danas plene svojom pojavom. U bilo koje doba dana ili noći da se zateknete ovde, pažnju će vam nesumnjivo privući toranj Belfort – i to i “fizičkim izgledom” i zvukom koji proizvodi. On je simbol grada i predstavnik srednjovekovne arhitekture koja tu dominira. Sa ovog osmouganog tornja, starog skoro 7 vekova, zvona zvone na svakih pola sata. Ima ih 47 i smeštena su na samom vrhu, pa za tri evra, koliko košta penjanje do tamo – možete da ih vidite “licem u lice”. Sam toranj je nagnut jedan metar u pravcu istoka, ali čak i kada stojite na samom vrhu nemate osećaj neravnoteže. S druge strane trga se nalazi zgrada starog Okružnog suda, koja takođe šarmira patinom.

Još jedan trg, zvani Burg, sigurno će vas osvojiti na prvu loptu. Njegov najveći adut je Gradska većnica, građena od 1376. do 1420. godine, koju takođe možete da vidite po vrlo simboličnoj ceni. Ona sa okolnim gotskim i renesansnim zdanjima čini taj istorijski deo grada koji se nalazi pod Uneskom. Tu se nalazi i crkva Device Marije, Gotička sala, Arhiva grada…

Kada budete obilazili crkve koje će vas sigurno namamiti svojim gordim “stasom”, otkrićete da se u Bazilici Svete krvi nalazi relikvija iz Prvog krstaškog rata, za koju legenda kaže da sadrži nekoliko kapi Hristove krvi. Bogorodičina crkva je jedna od najviših građevina napravljenih od žute cigle, a ako izdvojite 4 evra da biste videli njenu unutrašnjost, zadiviće vas mermerna skulptura Madone – jedino Mikelanđelovo delo koje je “izašlo” iz Italije za vreme njegovog života. Interesantno je da je zvonik ove građevine – drugi najviši toranj na svetu sagrađen do cigle.

Pogled na romantične kanale namamiće vas da živopisnu arhitekturu pogledate sa vode. A i provereno je da se grad najbolje može doživeti iz brodića. Istina je da ovi kanali nisu venecijanski i da ovi brodovi nisu gondole, ali ćete i bez romantične pesme gondolijera uživati u vožnji. I to za mnogo manje novca, jer polučasovna plovidba koja se organizuje po ceo dan i tokom cele godine, košta 6 evra.

Biciklisti su i u ovom delu Belgije zaštićena “vrsta”. Zanimljivo je da iako su ulice mahom jednosmerne, vožnja biciklom je dozvoljena u oba smera. Za 7 evra dnevno, koliko u proseku košta iznajmljivanje ovog prevoznog sredstva, možete sebi da priuštite pravi ugođaj. Grad se, sa udobnog sica i sa kormanom u rukama, može odlično istražiti, jer imate mogućnost da zavirite u koji god kutak poželite.

Kao i u gotovo svakom delu Evrope, tako je i ovde prava atrakcija postala vožnja šarmantnim kočijama. Na ovakvu vrstu uživanja pozvani su romantici, ali čini se da je ipak namenjena za one malo otmenije ili one bar malo dubljeg džepa, jer pola sata razgledanja Briža iz kočija košta 30 evra.

Koji god način obilaska grada da izaberete, neće vam promaći čokoladne poslastice, koje se prodaju u svakoj trećoj radnji. Belgija je nadaleko poznata po pralinama, a Briž slovi za pravi čokoladni grad. Postoji nebrojeno vrsta ovih proizvoda, a od čokolade se prave i za oko tri evra prodaju razni predmeti: lopte, igračke, životinjice… Sladokusci ne bi trebalo da propuste Muzej čokolade – “Čoko stori” – posvećen čuvenoj belgijskoj tradiciji. Kroz priču od Maja i Asteka do savremenih procesa proizvodnje čokolade – saznaćete kako su nastajali ovi čuveni delikatesi.

Opšte mesto je da belgijsko pivo zlata vredi, a u Brižu ga porodica De Halve Man pravi od 1856. godine. Jedina očuvana pivara u starom gradu nalazi se u vlasništvu ove porodice i tu možete da probate njihovo sjajno piće od hmelja. Preporuka za pivopije je poseta mestima – “Gulden vlis” i “Brug bertje”, gde ćete upasti u veliku dilemu – koje pivo isprobati. Jer, toči se tačno 300 vrsta! Ni kod izbora sireva nećete imati manju dilemu, ali koji god da probate, nećete se prevariti. U bilo kom restoranu sa pogledom na romantične kanale, možete da uživate u dobrom (pre svega trapist) siru. Skoro svi restorani su vlasnici Mišelinovih zvezdica, a na najboljem glasu su: “De Karmelit”, “De Stove” “Gouden Mermin”… Ovde važi nepisano pravilo da se napojnice ne daju, jer većina lokala izdaje račune u koje je već uračunata naplata usluga.

Jedini problem koji sa Brižom može da vam se dogodi, jeste vreme. Proleće kasno stiže, a zima je prilično hladna. Čak i leti zna da sija “zubato sunce”. Međutim, ova činjenica ne treba da vas obeshrabri da upoznate jedan od našarmantnijih i najljupkijih gradova Evrope. I da, ko jednom dođe u Briž, obavezno se u njega vrati.

Dijamanti, brilijanti
U Brižu se dijamantima trgovalo mnogo pre nego što se za njih čulo u Amsterdamu ili Antverpenu. Međutim, tek 1999. godine grad je dobio muzej sa stalnom postavkom koja vas vodi kroz istoriju pravljenja i pruža pogled na kolekciju obrađenih i neobrađenih dijamanata. Baš tu ćete saznati: da se dijamant može pronaći u 9 oblika, da je karat mera za težinu a da se onaj koji je izbrušen tako da ima 57 strana zove brilijant. Suvenir u obliku brilijanta košta 2 eura, pa eto predloga za poklon prijateljima.

Čipka kao simbol
Na svakom koraku primetićete – čipku. Ovaj simbol grada nalazi se u gotovo svakom restoranuili kafiću, a možete ga kupiti u specijalizovanim radnjama koje su bukvalno poređane jedna do druge. Savet je da pazite kada ovaj suvenir kupujete u turističkim zonama, jer roba često dolazi iz Azije. (Večernje novosti)