Avenija Kurfirstendam, zapadnoberlinski pandan pariskom Šanzelizeu, ponovo je u modi, prvi put od ujedinjenja Nemačke.

Luksuzne firme počinju da izbegavaju istočni deo grada, a ljudi su se umorili od staklenih zgrada i žele da borave u gradu koji se “prirodno razvija.”

“Epl” planira otvaranje svoje prve radnje u nemačkoj prestonici ove godine, a upućeni kažu da je upravo proizvođač iPhona sledeća kompanija koja će se pojaviti na četiri kilometra dugom bulevaru, poznatom i kao Ku’dam. Nova radnja “Epla” će, kako se priča, biti u bivšem bioskopu preko puta “Hard rok kafea”, u zgradi čija fasada podseća na grčki hram.

Odluke kompanija kao što su “Ermes” i “Luj Viton” da akcenat stave na zapadni Berlin, pomerila je težište sa Fridrihštrase u istočnom Berlinu, ulice koja je posle pada Berlinskog zida 1989. privukla najviše ulaganja u prodavnice.

“Zapadni deo Berlina je uvek bio važan, ali istočni deo je bio nov i čekao je da bude otkriven”, kazao je Andreas Malih koji se u brokerskoj kompaniji CBRE bavi cenama prostora. “Neko vreme niko nije znao kako će se razvijati zapadni deo,” dodao je on.

Ujedinjenjem Nemačke nekada podeljeni grad je doživeo transformaciju. Hiljade ljudi su prešle u istočni deo gde su građevinske firme rušile zapuštene i ratom opuštošene zgrade kako bi gradile tržne centre, staklene oblakodere i multipleks bioskope.

“Luj Viton” i “Ermes” su otvorili radnje u ulici Fridrihštrase koja je gotovo potpuno obnovljena devedesetih godina prošlog veka, a njihov primer su ubrzo sledlili “Bang & Olufsen” i “Audi.”

Klima se sada menja, a zapadni deo grada ponovo dobija na čari.

“Ermes je 2010. godine napustio Fridrihštrase i otvorio radnju u robnoj kući KaDeVe u zapadnom delu, a zatim i na Ku’damu. “Luj Vuton” je, takođe prošle godine, zatvorio radnju na Fridrihštrase, a i jedna i druga kompanija smatraju da je zapadni deo bolja lokacija za biznis i da su mušterije tamo lojalnije.

Njima se pridružuju i neke nove firme, poput britanskog proizvođača luksuznih torbi “Malberi”, dok američki lanac “Forever 21” planira da otvori radnju, takođe na zapadu, u blizni H&M-a.

Ku’dam je ulica koja još od dvadesetih godina prošlog veka ima najveću koncentraciju luksuznih radnji, ali zbog ovog oživljenog interesovanja za zapadni deo grada strani investitori se utrkuju u kupovini nekih od najprestižnijih nekretnina na ovoj aveniji.

Zbog svega ovoga cene iznajmljivanja prostora na Ku’damu su tokom 2012. zabeležile najviši rast za poslednjih 15 godina, više nego dvostruko veći od najskuplje trgovačke ulice u Minhenu, navodi agencija Blumberg.

U oktobru kompanija Aksa i jedan norveški fond dogovorili su kupovinu poslovno-komercijalnog kompelksa na Ku’damu u vrednosti od oko 380 miliona evra, dok je austrijska kompanja Signa Holding prošlog meseca rešila da kupi čuvenu robnu kuću KaDeWe u istoj zoni za oko 1,1 milijardu evra.

Sa oživljavanjem zapadnog dela, sređuje se i zona oko železničke stanice Zoologišer Garten, prikazane u filmu “Deca sa stanice Zo” o mladim narkomanima iz 1970. godine. (Mondo)