Mrtvo je dobilo ovaj naziv jer voda u njemu sadrži previše soli – osam puta više od bilo kog drugog mora – i nijedno živo biće ne može da preživi u tim uslovima, sem vrlo otpornih mikroorganizama – bakterija. Ima najmanju nadmorsku visinu kopna (423 m), a ona i dalje opada. U njega se uliva reka Jordan.

Ovde više ne protiče tako mnogo sveže vode i to je razlog što more i dalje umire ali se i isušuje. Svake godine njegova dubina opadne za po 1 metar, a većina štete učinjena je u poslednjih 50 godina. Sve vode koje su nekada stizale do Mrtvog mora preusmerene su na farme i slavine. 

U isto vreme, jedinstvena i žedna industrija uzima vodu iz mora, i tako ubrzava njegov pad. Na južnom delu, prostrano Mrtvo more crpi ogromne količine đubriva iz morske vode koje se slivaju kroz kanal. Izraelska kompanija neke vode vraća nazad ali u kombinaciji sa sličnim operacijama na jordanskoj strani, rezultat je neto gubitak za već smanjeno jezero.

To je spektakularna smrt. Velike rupe se otvaraju, zemljina kora kolabira dok slatkovodni izvori idu stopama mora koje se povlači. Raskošne oaze se ubijaju. Tri bašte koje su se napajale iz izvora su osušene jer je jezero zatrpano solju na smrt. "Ogromne oaze nestaju", kaže Arijel Kedem, instruktor u školi u Ein Gediju, u Izraelu.

Šta učiniti? Jedna posebno ektravagantna opcija predlaže: putem kanala iskoristiti vodu iz Crvenog mora (koje je udaljeno 190 km). Kanal "Od Crvenog do Mrtvog" koštao bi najmanje 17 miliona dolara, a dodatni rizik predstavlja mogućnost remećenja ekologije; ne samo zato što je Crveno more deo Indijskog okeana već što se u Mrtvo more vekovima ulivala slatkovodna voda.

Ipak, ovaj plan podržava Kraljevina Jordan, koja bi izgradila postrojenja za desalinizaciju i na taj način snabdela svoj region sa preko potrebnom (i izuzetno skupom) vodom za piće.

Među onima koji su nepoverljivi prema ovom planu je i "Dead Sea Works", ekološka kompanija čija poslovanja prevazilazi prihod od 20 milijardi dolara. "Plašimo se šta će se desiti kada se vode pomešaju. Stvoriće se nešto što mi ne želimo da vidimo", kaže Noam Goldstajn, potpredsednik za infrastrukturu.

"Reka Jordan je takođe skoro uništena," kaže Goldstajn. "Nemaju svi na svetu ovakvu reku – koju smo mi ubili, reku koja je sveta za polovinu čovečanstva." Oživljavanje Jordana, zahteva saradnju svih zemalja koje je isušuju, uključujući i dve koje su maltene u ratu, Izrael i Siriju. Ovakva saradnja je i preduslov da Mrtvo more bude pod zaštitom UNESCO-a, što i zaslužuje s obzirom na to da je finalista za ulazak na mesto za jedno od 7 svetskih čuda.

"Jedina stvar koja bi sad pomogla je da Mrtvo more osvoji 7 čuda," kaže Kedem, koji smatra da je turizam najbolja zaštita ovog mesta. Za sada je, međutim, turizam ugrožen, bar izraelski. Jordanska odmarališta ostaju za sad netaknuta, ali nisu svi hoteli na zapadnoj strani izgrađeni na samom moru već na plitkim delovima koja isparavaju. To je bila sumnjiva odluka iz više razloga. I ta mesta se polako pune solju – što znači da je nivo vode u stalnom porastu. Do 2030, šest hotela će biti poplavljeno ukoliko se so ne ukloni uz pomoć bagera. Pregovari sa izraelskom vladom su u toku, a hoteli bi zbog toga trebalo da plate oko 1,5 milijardi dolara (što je godišnji profit).

To je čudan zaokret, s obzirom na to da je opadajuća voda najveći problem u ovoj oblasti. Nije jasno zašto kompanija "Dead Sea Works" želi da iskopa još jedno jezero napunjeno vodom iz Mrtvog mora i tako ubrza njegov nestanak. Goldštajn, međutim, ukazuje na druga dva faktora: novi ribnjak će posetiocima omogućiti da sa obližnje tvrđave na planini Masada gledaju dole na vodu; i, ne manje važno: "Više bismo zaradili."
Izvor: B92