Domovina vikinga prepuna prirodnih lepota i kulturnih znamenitosti. Posetioci se mogu kupati na „debelom“ minusu ili „upoznati“ čuvenog Deda Mraza.

Nordijska mitologija je možda jedna od najmaštovitijih koju je zapadni svet iznedrio. Njihove „ekskurzije" u Evropu od pre jednog milenijuma dale su svoj pečat kontinentu, koji se i danas oseća. Ipak, moderni Vikinzi su daleko pitomiji od svojih praotaca i imaju tu sreću da žive u možda najrazvijenijem području sveta. Put u njihovu postojbinu, zemlju vatre i leda, otvara mogućnost za upoznavanje sa jedinstvenim krajolikom, na večitoj granici između sumraka i svitanja. 

Skandinavija je teritorijalno najveći region u Evropi, ali stanovništvo čini samo četiri odsto populacije kontinenta. Dok je većina ljudi skoncentrisana u južnom delu regiona, na severu žive Laponci, a njihova se postojbina prostire se preko Norveške, Švedske, Finske, ali i Rusije. U finskoj Laponiji se nalazi gradić Rovanijemi, „mesto odakle je Deda Mraz".

Švedska
Država, čije je ime postalo sinonim za standard, svojim velikim delom je nenaseljena. Ogromna većina stanovništva živi u urbanijem, južnom delu zemlje, dok je severni deo preplavljen netaknutim šumama, planinama i rekama. Tu se nalazi nekoliko rudarskih i univerzitetskih gradića, kao i seoce Jukasjarvi, čuveno po Ledenom hotelu, koji se svake godine topi i nanovo gradi od 10.000 tona leda i 30.000 tona snega. Iznova je drugačiji, a noćenje košta od 300 evra pa naviše. Ipak, ovo je samo jedno od sedam švedskih čuda, u koja još spadaju Oresundski most, koji spaja Dansku i Švedsku, „Gloub arena" u Stokholmu i Gota kanal između Stokholma i Geteborga.

Danska
Večita je borba između Kopenhagena i švedske prestonice o tome koji je glavni grad Skandinavije. Tu se bajke spajaju sa modernom arhitekturom, džez sa elektronskim ritmovima, a evropsko kopno sa severom kontinenta. Kristijanija, „slobodni grad unutar grada", je četvrt u Kopenhagenu koja je nastala kao hipi-komuna „skvotera" početkom sedamdesetih. Kasnije je preuzela ulogu alternative „mejnstrim" kulturi, a upotreba tzv. „lakih droga" je tolerisana.

Norveška
Zemlja fjordova, trolova i drvenih crkava jedna je od najfascinantnijih prizora koji se mogu videti na planeti. Ipak, taj prizor može da košta mnogo, jer je Norveška jedna od najrazvijenijih zemalja na svetu, pa shodno tome ništa nije jeftino. Ljubitelji prirode ostaće zapanjeni ako posete Sognefjord, najduži fjord u Evropi, ili Jotunhajm nacionalni park, planinski predeo koji je ime dobio po Zemlji džinova iz nordijske mitologije.

Oni sa izraženim avanturističkim duhom sigurno će želeti da posete Tromso, gradić koji se nalazi 350 km severno od Polarnog kruga, koje je jedno od najboljih mesta za posmatranje polarne svetlosti. Ipak, prestonica Oslo takođe ima svojih čari, a i fjordova.

Finska
Koliko god da Norveška ima fjordova, Finska ima nekoliko puta više jezera. Preciznije, oko 188.000! To predstavlja oko deset odsto teritorije ove skandinavske zemlje. Najbolji način da se ovde uživa u prirodi je iznajmljivanje koliba, koje su karakteristične za istočni deo zemlje. Helsinki, „Kćer Baltika", je i pored toga što ima manje od 600.000 stanovnika, zvanično, metropola.
Izvor: Večernje novosti