Lepote najboljih francuskih, italijanskih ili španskih vinograda i podruma većini vinoljubaca uglavnom nisu nepoznanica, ali na svetu je još mnogo vinskih zemalja ili regija u kojima se proizvodi vrhunska kapljica i svakako bi ih vredelo posetiti.

Završena je berba grožđa, već su dobijene prve kapljice mladog vina, pa je sad najbolja prilika za virtualnu šetnju vinskim regionima koji, uprkos kvalitetu, nisu toliko izvikani, ali i onima gde se proizvode najskuplja i najtraženija vina sveta. 

Nove nade – Portugal, Austrija, Izrael
Portugal je odavno poznat kao domovina slatkog desertnog vina porta koje je po legendi nastalo kada su engleski trgovci vinom došli na ideju da u bačve uliju malo konjaka kako kući ne bi doneli vinsko sirće. Iako je najpoznatiji portugalski izvozni proizvod, podaci govore da porto zauzima tek manji deo u ukupnoj portugalskoj vinskoj proizvodnji. Većina, pak, otpada na crna suva vina poput tourige, tinta barocca, tinta rioza i drugih čiji se postotak alkohola retko spušta ispod 13 ili 14 posto. Specijalitet su i lagana bela vina poznata kao vino verde koja se piju mlada. Najpoznatija vinska regija je Duoro na severu, a od ostalih portugalskih vinorodnih područja značajne su unutrašnje regije Dao i Bairrada, južni Alentejo i Ribateja pa i ostrvo Madeira.

Za Austriju mnogi greše da je u pogledu vinske kulture ista kao Nemačka. Iako je u obe zemlje zastupljen rizling reč je o dosta različitim vinima. Posebno u južnim austrijskim regijama gde se više pažnje pridaje suvim vinima. Najzasađenija loza je zeleni veltliner koji se često koristi kao podloga za razne kupaže, dok su najpoznatije vinske regije Wachau, Kremstal, Kamptal i Donja Austrija. Od crnih sorti najzastupljeniji je zweigeld i plavi portugizac, a dobro se primio i uvozni cabernet sauvignon koji odlične rezultate daje u celom svetu.

Ta se sorta odomaćila i u Izraelu, zemlji koja je uglavnom prevruća za uzgoj vinove loze, ali ona ipak uspeva u Galileji i oko Jeruzalema. Poznavaoci izraelskog vina često ga porede sa kalifornijskim koja su, po mnogim mišljenjima, najbolja vina Novog sveta. Osim cabernet sauvignona, u Izraelu je čest i chardonnay, a posebnost je i tzv. košer vino. To podrazumeva da se grožđe ne sme prerađivati prve četiri godine od sadnje i da zemlja svake sedme godine mora da miruje, a na njoj u međuvremenu ništa drugo ne sme biti zasađeno.

Vina Novoga sveta

Prva među vinskim regijama u SAD koja je privukla međunarodnu pažnju i pohvale je dolina Napa u Kaliforniji, poznata kao dom nekih od najvećih i najuspešnijih svetskih vinarija. Uzgoju vinove loze najviše pogoduje klima koja je nalik mediteranskoj i tlo bogato okeanskim fosilima i vulkanskom prašinom. Toj kombinaciji treba pridodati i kaubojski mentalitet koji je uporno želeo da uspe u nečemu za šta su svi govorili da nema šanse. Uz već pomenuti cabernet, u Kaliforniji dobro uspevaju merlot i crni pino od crnih i chardonnay od belih sorti. Jedno od najpoznatijih kalifornijskih crnih vina je i zinfandel.

Čile se proslavio povoljnim, uglavnom crnim vinima (cabernet sauvignon, merlot) mekanih i sočnih okusa, no ova se zemlja poslednjih godina orijentisala na vrhunska, nova i osetno kvalitetnija vina. Najbolji primer je regija Casablanca na severu Čilea koja je zbog hladnije klime odlična i za bele sorte poput sauvignona ili traminca. Od mnogih sorti uvezenih uglavnom iz Francuske, u Čileu se odlično primio carmenere koji je u Bordou, odakle je potekao, gotovo nestao. Zemlja između okeana i Anda mnogo vinograda ima zasađenih i sortama syrah i crni pinot.

Australijska vina odlična su za sve vinoljupce koji u svom omiljenom piću žele da uživaju u izraženom voćnom ukusu. Iako anegdota kaže da australijski vinari tvrde da njihovo vino prvo udara u glavu, a potom zube izbacuje na ulicu, činjenica je da su vinski podrumi u toj zemlji među najsavremenijima na svetu. I pošto su decenijama ulagali u razvoj tehnologije, Australijanci su se u poslednje vreme intenzivno prepustili poboljšanju kvaliteta i proizvodnji najviše klase vina pa širom sveta njihova najbolja vina uspevaju da dostignu vrlo visoku cenu.

Francuska, Italija, Španija
Iako se Francuska često spominje kao zemlja najboljih vina, to je sada veoma diskutabilno, ali činjenica je da većina najpoznatijih svetskih sorti koje su se odomaćile u mnogim zemljama potiče upravo iz Francuske (chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah). Ono što je Francuze izdvojilo od ostatka sveta jeste poseban odnos prema podrumarstvu, odnosno umeću izrade, dozrevanja i oplemenjivanja vina. Najpoznatije vinske regije Bordeaux, Burgundija i Champagne ponose se raznim vrstama vrhunskog crnog i belog, slatkog i suvog vina, a Champagne i istoimenim penušavim vinom.

Italijanska vina imaju specifičan ukus jer se pripremaju gotovo isključivo od autohtonih sorti grožđa. Iako su i bela vina vrhunskog kvaliteta, posebno sa lokaliteta na severu (Veneto), najpoznatija su italijanska crna vina. U Pijemontu to su nebbiolo i barbera, a u Toskani i središnjem delu sangiovese, merlot, lambrusco i montepulciano. Najslavniji brend te regije je Chianti, a na ceni je i toskanski komšija Brunello di Montalcino. U poslednje vreme kvalitet proizvodnje vina podiže se i na jugu Italije i na Siciliji gde se takođe insistira na autohtonim sortama.

Osim kao jedno od najpoznatijih vinskih područja na svetu Španija može da se opiše i kao zemlja koja promenom načina proizvodnje, novim stilom i vinskim notama privlači nove poklonike. Pojavom modernijih svežijih crnih vina živahnijeg voćnog ukusa smanjilo se zanimanje vinoljubaca za tradicionalne regije poput Riohe koje ćete se najverovatnije prve setiti kada vas pitaju da spomenete neko špansko vino. Pod lupom enologa sada su područja gde se vino proizvodi vekovima, ali su nedavno ponovo otkrivena. Osim juga koji karakterišu desertna vina poznate regije su Navarra, Penedes, Toro, Ribera del Duero, Rueda, La Mancha i Valencia.
Izvor: Tportal