Zemlja čuda, Nedođija, Narnija… Sve su to izmišljene predivne zemlje. Ali autori koji su nas uveli u ovaj čudesni svet su ipak u nekim stvarim predelima pronašli inspiraciju za imaginarne države. Ako vas zanima kako da stignete do Nedođije ili Međuzemlje, možete da posetite stvarne lokacije koje su inspirisale književnike. Pa, da krenemo na put…

Novi Zeland (Gospodar prstenova)

Zemlja čuda
Ko ne želi da putuje kroz zečju rupu, posebno ako je s druge strane Zemlja čuda u kojoj je završila devojčica Alisa jednog dosadnog nedeljnog poslepodneva. Luis Kerol u svom klasiku je Zemlju čuda opisao kao mesto magije i čarobnih napitaka. Ona je i dom neobičnih likova – ludog šeširdžije, zle kraljice i karata koje govore, a u nacionalnom sportu jež je loptica, a palica flamingo. Poznato je da je autor u roman uneo mnogo likova iz svog života te da je i radnju smestio u Englesku, posebno oko Oksforda gde je radio kao profesor. 

Narnija
Kraljevstvo Narnija koje je u istoimenom romanu stvorio C. S. Luis mnoge je nagnalo da i kod svoje kuće potraže čarobni ormar kroz koji se stiže u zemlju gde životinje govore, a čuda i magija su svakodnevica. Luis je pišući ‘Hronike Narnije’ bio podstaknut svojom rodnom Severnom Irskom, ali poslednja filmska varijanta snimljena je na novozelandskom ostrvu Vakari poznatom i kao White Island (Belo ostrvo).

Međuzemlje
U najudaljenijoj zemlji sveta Novom Zelandu bliže nego bilo gde drugde možete da osetite i Međuzemlje, mitsku Tolkinovu destinaciju, koja je u romanu ovog pisca opisana s više detalja i mapa od mnogih stvarnih zemalja. Ipak najzaslužniji za približavanje Međuzemlja svim znatiželjnima je autor filmske trilogije ‘Gospodari prstenova’ Piter Džekson čiji je filmski set Međuzemlja na Novom Zelandu delimično sačuvan kao prvorazredna turistička atrakcija.

Kamelot
O lokaciji legendarnog dvorca kralja Artura postoji mnogo teorija, ali to ne sprečava istoričare i turističke vodiče da i dalje nagađaju gde se nalazi mesto gde je slavni kralj čuvao Ekskalibur, zasedao s mudrim vitezovima okruglog stola i družio se s gospom Ginevrom. Mnoga mesta pokušavaju da se izbore za Arturovu slavu. To su Vinčester sa svojim okruglim stolom, mali velški grad Karleon i Somerset. Bez obzira na to da li se odlučite da Kamelot tražite u Engleskoj, Velsu ili Škotskoj, pronaći ćete ono najvažnije – tračak romantične i idilične prošlosti.

El Dorado
Indijanski mitski grad od zlata vekovima je privlačio mnoge znatiželjnike, od vremena španskih konkvistadora koji su zbog potrage za njim pokretali i prave istraživačke pohode. Ako i vi želite da osetite deo te legende, južnoameričke prašume su pravo mesto za to. Sve što treba da uradite jeste da se pridružite nekoj od ekspedicija.

Nedođija
Kaže se da samo deca mogu da posete Nedođiju, ali ako imate čiste i vesele misli, možda i kao odrasli pronađete put do zemlje Petra Pana, kapetana Kuke i Izgubljenih dečaka. Više od jednog sunca i meseca ovde utiče na promenljivu klimu, ali let s Petrom Panom i ostalima sve će nadoknaditi. Pored krokodila ovde ima i gusara, a iako se pretpostavlja da je autor priču smestio na mesto slično australijskim ostrvima izvori iz redova Izgubljenih dečaka tvrde da je Nedođija zapravo na Madagaskaru.

Atlantida
Subjekat rasprave od kada je Platon 360. pre Hrista prvi put pisao o njoj, Atlantida je prema legendi bila svet obilja koji je iznenada pojelo more pre više od 9.000 godina. U sredini velikog ostrva su, prema legendi, bili koncentrični krugovi i građevine sofisticirane kulture slične antičkoj Grčkoj. Ali, iako svako malo neko tvrdi da je pronašao ostatke Atlantide, različite su teorije o mestu gde bi mogla da se nalazi. Od mediteranskih ostrva, preko mesta na Atlantiku i Crnom moru, pa sve do Irske, Skandinavije i Severnog mora.
Izvor: Blic