Ako želite da uzimate godišnji odmor, SAD nije mesto gde treba da tražite posao. Pored korisnih državnih praznika, tipični američki radnik će uzeti svega 2 ili 3 nedelje slobodno tokom cele godine, kako bi se odmorio ili video sveta.

Neke američke kompanije ne vole kada zaposleni uzimaju odmor duži od jedne nedelje. A i pored toga od njih očekuju da odgovaraju na pozive i proveravaju e-mail dok leže na plaži ili planinare. 

"Zaista bih voleo da uzmem pravi, pristojan odmor i otputujem nekud, ali je skoro nemoguće da dobijem više slobodnih dana, a istovremeno zadržim svoj posao", rekao je Don Brok, softverski inženjer koji živi u predgrađu Vašingtona, i dodao da sanjari o krstarenju ili proputovanju kroz Evropu.

Brokove kolege u šali kažu da u njihovoj kompaniji odmor znači posao, samo sa nekog drugog mesta.

Svega 57% radnika u SAD iskoristi sve dane odmora koji mu pripadaju, u poređenju sa 89% njih u Francuskoj. Potpuno je druga priča u ostalim delovima sveta.

Nensi Šimkat, Amerikanka koja živi u Vajnhajmu u Nemačkoj, kaže da njen muž, Nemac, svake godine dobija šest nedelja plaćenog odmora, pored državnih praznika, koji su takođe neradni dani za sve. To je vreme za daleka putovanja, u druge krajeve Evrope, Australiju ili Severnu Ameriku. Nemci takođe sebi mogu da priušte skijanje tokom zime, a onda i nedelju odmora za Uskrs.

Nensina porodica koja živi u SAD zadirkuje je da je razmažena. Ali, kad ona kaže Nemcima da radnici u Americi obično dobijaju do dve nedelje odmora godišnje, oni ostaju zapanjeni.

"Oni veruju da Amerikanci rade kao roboti i ako je to kako žele da bude, onda su sami krivi. Ali Nemci ne znaju da Amerikanci zapravo to ne žele", rekla je Nensi. Nemci takođe naporno rade, ali kada imaju slobodne dane, onda se zaista i odmaraju. Za njih je život više od pravljenja novca. Poenta je u provođenju vremena sa porodicom.

Veliki razlog za ove razlike jeste to što je plaćeni odmor garantovan zakonom u mnogim državama sveta.

Nemačka je samo jedna od brojnih industrijskih zemalja – od Australije, preko Slovenije do Japana – koje obavezuju poslodavce da zaposlenima ponude minimum četiri nedelje plaćenog odmora. Finska, Brazil i Francuska su šampioni, s obzirom da garantuju šest slobodnih nedelja.

Međutim, poslodavci u SAD nisu obavezani federalnim zakonom da ponude bilo kakvo plaćeno odsustvo. To čini Amerikance jedinim narodom na svetu kom nije garantovan godišnji odmor.

Ipak većina kompanija, naravno obezbeđuje odmor, kao sredstvo da privuče i zadrži svoje zaposlene. Ali strah od otpuštanja i sve brži tempo rada mnoge Amerikance odvraća od odsustva iz kancelarije – kako ne bi izgledalo da nisu posvećeni poslu. Rad Amerikancima pričinjava mnogo veće zadovoljstvo nego Evrpoljanima, sudeći prema skorašnjoj studiji. To je možda zato što oni više veruju da je posao povezan sa uspehom, napisao je Adam Okulic-Kozarin, autor studije i professor na Teksaškom univerzitetu u Dalasu.

„Amerikanci uvećevaju svoje zadovoljstvo kroz posao, a Evropljani kroz odmor", zaključio je. Uprkos istraživanjima koja svedoče o povoljnom uticaju slobodnog vremena na produktivnost i zdravlje, dugi odmori mogu biti zastrašujući i nerealni za većinu američkih radnika.

„Ne postoji dokaz da ljudi koji više rade postižu i bolje rezultate", rekao je Džon de Graf, nacionalni koorinator grupe koja se bavi proučavanjem prekovremenog rada. On je zabeležio da je SAD na četvrtom mestu u ekonomskim dostignućima, po listi Svetskog ekonomskog foruma 2010-2011, a da je Švedska, čiji radnici imaju pet nedelja plaćenog odmora, na drugom mestu.

De Graf je napravio nacrt prve verzije Akta o plaćenom odmoru 2009, koji bi obavezao velike kompanije da obezbede makar jednu nedelju plaćenog odsustva svojim radnicima. Njegov predlog je naišao na jako malo podrške. Protivnici su istakli da bi to imalo negativan uticaj na posao i da vlada ne bi trebalo da se meša u te stvari.

„Vi mislite da mi pozivamo na kraj zapadne civilizacije komentarima tipa ‘oni žele da od Amerike naprave Francusku’ ili ‘svi ćemo morati da jedemo puževe’", rekao je de Graf i dodao: "Ja nisam antikapitalista, smatram da tržište ima svojih prednosti, ali Evropljani razumeju i da ima mana."

Vratimo se u predgrađe Vašingtona, gde Brok, softverski inženjer, nije otišao na duži godišnji odmor više od 10 godina. Konačno je isplanirao da pobegne. Bliži se njegov šezdeseti rođendan i želi da uradi nešto posebno, možda da krstari do Bahama.

Da li će zaista skupiti hrabrost da ostavi posao toliko dugo? Ni sam još nije siguran, priznaje.
Izvor: B92