Sankt Peterburg, kosmopolitski grad

St. Peterburg je grad veličanstvene ljepote i jedan od simbola velikog imperija, ruskog carstva. Prije samo tri stoljeća ruski car Petar Veliki počeo je gradnju toga grada i odlučio da će sve biti u velikom stilu.

Nadahnuo se europskim gradovima, i to o Venecijom i Amsterdamom, te je nakon osvajanja švedske utvrde Nyenskans i grada Nyena na rijeci Nevi zaposlio velik broj arhitekata, graditelja, inženjera i svih ostalih stručnjaka raznih profila iz cijele Europe kako bi mu pomogli u stvaranju novoga, modernoga grada. Slijedeći careve želje i nadahnuće te donoseći utjecaje iz svojih domovina, udružene su snage stručnjaka stvorile zaista moderan, kozmopolitski grad koji je nadmašio i samu Moskvu.

Grandiozne palače

St. Peterburg leži na obalama rijeke Neve koja sa svojim pritokama Sestrom, Okhtom i Izhorom čini cijelu mrežu značajnijih rijeka tog područja. Nastavljajući se na carsku tradiciju, grad i danas ubrzano slijedi kretanja u gospodarstvu, financijama i industriji, i u njega se mnogo ulaže. Mnoge industrije smjestile su svoje središte upravo u ovom gradu. Uz sve to, još 1837. godine na tom je području sagrađena prva ruska željeznica, pa je danas baš St. Peterburg zadnja (ili prva) postaja na poznatoj Transsibirskoj željeznici.

Na početku je grad imao desetak mostova koji su uglavnom premošćivali manje potoke, no prema planovima i zamislima cara Petra, građani su se trebali kretati čamcima i brodovima, a u zimskim mjesecima, kad se voda smrzne, sanjkama i zapregama. I nakon njegove smrti gradnja mostova je nastavljena pa danas grad ima čak 22 mosta preko rijeke Neve i čak 342 mosta preko kanala i rijeka.

St. Peterburg je poznat i kao grad palača, a jedna od najstarijih je Ljetna palača, prilično jednostavna ljetna rezidencija sagrađena za cara Petra I. Rezidencije građene u doba baroka grandioznije su, pri čemu se izdvajaju palače Kikin i Mensikov, koje je projektirao Talijan Domenico Trezzini. Najraskošnija od svih palača (ako se uopće može odrediti koja je najraskošnija) je Zimski dvorac, golemo zdanje s više od 600 soba i blještavim luksuznim interijerima gdje je danas smješten Muzej Ermitaž.

Druga odrednica St. Peterburga su brojne crkve, katedrale i hramovi, koji su do 1917. bili u vlasništvu Crkve, a danas su većim dijelom u vlasništvu vlade koja ih je tada preuzela. No, danas se polako vraćaju u prvobitno vlasništvo. Najveća u gradu je katedrala Sv. Izaka, ujedno i najveća katedrala s pozlaćenom kupolom na svijetu. Gradila se 40 godina, pod budnim okom arhitekata Augusta de Montferranda i Vasilyja Stasova. Katedrala Kazan na Prospektu Nevsky nacionalni je simbol stila empire i građena je po uzoru na vatikansku crkvu Sv. Petra. St. Peterburg ima i drugu najveću sinagogu u Europi, koja je otvorena 1893., a to je i prvi grad u Europi koji je imao budistički hram, otvoren i posvećen 1914. zatim zatvoren od 1935. do 1991. godine.

Fascinantni konjanik

Jedan od najkontroverznijih spomenika, no ujedno najimpresivnijih, jest spomenik caru Petru Velikom, koji je naručila carica Katarina Velika, a izradio ga je Francuz Etienne Falconet. Brončani spomenik prikazuje konja u propinjanju, kako bi se postigla dinamičnost, a namjera carice Katarine bila je da glorificira filozofiju prosvijećenog apsolutizma koji je i sama provodila. I zaista, promatranje spomenika iz različitih kutova daje različite dojmove: ponekad je konjanik dobroćudan, ponekad zastrašujući, ponekad nadahnjujući…

Tijekom povijesti spomenik je među Rusima smatran simbolom tiranije i destrukcije, no kako je vrijeme careva prošlo, danas zbog dramatične ljepote ima sasvim estetsku vrijednost. Kad je počeo gradnju svog velikog projekta, car Petar Veliki osobito je pazio na gradnju zaštitnog sustava oko grada i prilaza preko delte rijeke Neve te je prvi projekt takve vrste bila Tvrđava Petra i Pavla. Atrakcija tvrđave je katedrala Sv. Petra i Pavla koja je građena prema nizozemskim standardima, a u katedrali se nalaze sarkofazi carske obitelji Romanov (osim onih Petra II., Ivana VI. i Nikole II.), koji se mogu razgledati.

Posjet St. Peterburgu kao da nudi prolaz u neko drugo vrijeme, a atmosferu u gradu najlakše je opisati kao mješavinu europski otvorene i nordijski rezervirane. No, nezaboravni su šetnja širokim promenadama i mostovima te razgledavanje prekrasnih palača, crkava i muzeja.

Autorka: Dora Ječmenjak
Izvor: Jutarnji.hr,B92