Mnogi prodavci iz inostranstva izneli su svoje nacionalne proizvode, pa se na tezgama mogu naći predmeti, hrana i piće tipični za Kanadu, Rusiju, Sloveniju, Indiju, Kubu ili Maltu

 

Ukrašavanje ulica, trgova, dvorišta i stanova u Briselu božićnim i novogodišnjim motivima počelo je još krajem novembra i uveliko traje, a sneg koji se ne topi upotpunio je pretpraznični ambijent Brisela. Gradski festival Plaisirs d’Hiver (Zimska uživanja) na nekoliko lokacija ovde je otvoren od 27. novembra do 3. januara, a uz luna-parkove, klizališta i velike vrteške ide i prodaja praznične dekoracije koja uključuje ukrase za jelku, svetla i pirotehniku.

Vašarska, ili festivalska maršruta uvek je zakrčena turistima. Nezaobilazna tačka okupljanja je na Gran plasu ili Grote marktu, centralnom briselskom trgu pod zaštitom Uneska kojim dominira gotska građevina, Gradska palata. U vreme festivala zdanje je ukrašeno hiljadama sijalica i osvetljeno raznobojnim reflektorima, a igra svetla na srednjovekovnoj fasadi prilagođena je ritmu muzike koja dolazi iz ozvučenja. Ozvučenje je više jasno nego glasno, u sredini trga je ogromna ukrašena jelka koja menja boje, a bogat dekor posvećen je prikazu rođenja Isusa. Organizatori gradskog festivala naglasili su da sijalice koje su postavili štede energiju, kao i da je jelka planski posečena u belgijskim Ardenima.

Nedaleko od Gran plasa proteže se Božićna pijaca sa 240 zatvorenih tezgi koje zauzimaju trotoare i trgove u dvokilometarskom nizu. Pažnju posetilaca privlače ručno oslikani ukrasi, skulpture od žice i limenki, kape, rukavice, vrući specijaliteti, kokteli, sirevi, kuvano vino i stara izdanja dnevnih novina i časopisa. Najživlje je na Ribljoj pijaci, gde se vrti veliki svetleći točak za panoramsko razgledanje Brisela.

Mnogi prodavci iz inostranstva izneli su svoje nacionalne proizvode, pa se na tezgama mogu naći predmeti, hrana i piće tipični za Kanadu, Rusiju, Sloveniju, Indiju, Kubu ili Maltu. Počasni gost festivala ovoga puta je Mongolija koja je svoje proizvode izložila u tradicionalnom šatoru za razliku od drugih koji su smešteni u tipskim drvenim kućicama.

Na velikom klizalištu na Ribljoj pijaci prošle godine je bilo 45.000 posetilaca tokom festivala. Đaci klizaju po ceni od tri evra na sat. Slična svetkovina traje i na Trgu Flaže, jednom od najvećih u Briselu, gde su razapeta dva ogromna šatora u kojima porodične manufakture nude švajcarske sireve, ostrige i šampanjac, alpsku goveđu pršutu, kao i svakojake ukrase i predmete za kuću. Okolina Flažea u kojoj živi pretežno nehrišćansko stanovništvo takođe je bogato ukrašena lampionima i zvezdama.

Organizovani doček Nove godine na Gran plasu i ostalim velikim trgovima neće izostati, ali ako potraju sneg i hladnoća pitanje je koliko će ljudi izaći na ulice da nazdravlja uz šampanjac. Verovatnije je da će ostati u okolnim klubovima i restoranima koji nude novogodišnji doček po cenama od 25 do 50 evra.

Pretpraznična groznica uselila se i u briselske prodavnice, umetničke galerije, knjižare i turističke agencije. Na sve strane odjekuju specijalne ponude, popusti i posebne pogodnosti kupovine. Prodavci u Briselu dobili su dozvolu da tri puta otvore radnje i nedeljom tokom praznika. U knjižarama kažu da su bestseleri decembra izdanja kuvarskih recepata, što obećava dobru prazničnu gozbu.

V. Jokanović
Izvor: Politika,B92

Izvor: B92 PUTOVANJA