Rim, večni grad u kome koliko god vremena da provedete, znajte da je nedovoljno i da niste sve videli. Moja dvodnevna poseta ovom gradu je bila više nego nedovoljna, ali ću se truditi da vam opišem lepote onoga što sam uspeo da vidim.

Ulice u centralnom delu ovog grada vode na prelepe trgove na kojima se uzdižu monjumentalne građevine. Iz uskih uličica ulazite na trg gde je smeštena čuvena "Fontana Di Trevi". Pre nego što vidite tako nešto, imate predstavu da se radi o ovećoj fontani ispred koje je hrpa turista, ali kada je ugledate, prosto vam zastane dah. Građevina je toliko impozantna da naprosto ne obraćate više pažnju na reku turista sa kojima se jedva mimoilazite. Centralna figura fontane jeste ogromna statua boga Posejdona, kod čijih nogu se nalaze dva kamena konja. Fontana je rađena u belom mermeru, a u donjem delu iz kamena teče voda u ogromno kameno korito. Pošto Rim obiluje podzemnim vodama, nemojte se plašiti da će ova fontana ikada presušiti. Spremite novčić koji ćete baciti u ovu fontanu želja, nakon što zamislite tri želje. Prva želja je uvek fiksna-da se vratite u Rim, a ostale dve smislite sami. Kada se nadivite ovom čudu i napravite dovoljno fotografija, nastavljate kroz uske ulice, gde neprekidno izlazite na manje trgove na kojima možete videti predivna zdanja i dolazite do trga u čijem centralnom delu je smešten Pantenon.

Prelep hram u čijem ulaznom delu su smešteni ogromni stubovi. Fasada ovog objekta izgleda kao da je izrešetana gelerima, iz razloga što kada je građen Vatikan, pape su naložile da se sa fasade Pantenona skine mermer (kojim je nekada bio prekriven ovaj hram) i iskoristi za izgradnju Vatikana. Kada hoćete da uđete u objekat prolazite između ogromnih stubova, prolazite kroz velika vrata i ulazite u ogromnu prostoriju. Pod ovog hrama je prekriven raznobojnim mermerom, a na plafonu, na vrhu kupole nalazi se velika rupa. Iako je nelogično da rupa bude na vrhu plafona, zadivljujuće je to da koliko god kiša pada, voda se sleva pored ove rupe i ni kap ne dopre do unutrašnjosti hrama.

U srcu Rima nalazi se čuveni Vatikan, što je bila moja sledeća odrednica. Širokom ulicom idete ka centralnom trgu Vatikana, sa čije leve i desne strane su predivne građevine. Ulazite pravo na ogromni plato, koji se zove Trg Svetog Petra. Trg je polukružno oivičen kolosima, ogromnim stubovima u čijem čeonom delu se nalazi ogromna bazilika Svetog Petra. U samom centru trga smešten je veliki obelisk (najveći u Rimu), kojih u celom Rimu ima ukupno 17. Kada krenete da vidite unutrašnjost Bazilike, prolazite rigorozne mere bezbednosti, koje sprovodi vatikanska policija, nailazite na švajcarsku gardu koja već vekovima brine o bezbednosti Pape i kroz velika vrata ulazite. Kada uđete, jednostavno ne znate gde da gledate i šta pre da slikate, tako da neću pisati o lepoti crkve, morate sami da vidite. Ukoliko imate vremena obavezno posetite vatikanske muzeje, na čijem ulazu se čekaju dugački redovi. Vatikan inače ima oko 500 stanovnika (građana sa pasošima, uglavnom verskih velikodostojnika) i štampa svoj kovani novac koji ima veliku numizmatičku vrednost. Ukoliko ste u Rimu i imate mogućnosti, posetite zgradu Italijanskog Parlamenta, što je jako teško ako ste običan turista. Plenarna sala parlamenta je nešto što do sada niste videli i izgleda impozantnije nego na televiziji. Ogromna sala sa predivnim poslaničkim klupama i zidovi sale obloženi reljefima izrezbarenim u drvetu. Treba reći da se Stari Rim nalazio nekoliko metara ispod sadašnjeg grada. Kada se gradio današnji grad nije bilo isplativo izvoziti ogromnu količinu kamena, pa su građevine starog Rima nasute zemljom i preko njih je sagrađen novi grad. Tako da sadašnji Rim leži na velikom arheološkom nalazištu. U samom gradu očekujte ogromnu saobraćajnu gužvu, tako da to imate u vidu pre kretanja u turistički obilazak. Ukoliko mislite da je najčešća marka automobila na ulicama "Fiat", grdno se varate. Svaki drugi automobil je dvosed "Smart", upravo zbog pomenutih gužvi i parkinga. Na kraju, pošto svi putevi vode u Rim, ni vi nemojte napraviti izuzetak, bićete oduševljeni.

Putopis napisao ixadexa