Zašto bi bilo ko putovao iz Srbije čak u Pulu i to makar samo zarad dva, tri dana? Odgovor je jednostavan – Istra, počev od Rijeke, pa do Poreča, "najbliže" je more za građane Srbije, čak i za one sa juga"A Vi?

Krenuli malo do Trsta"? Sredovečni pumpaš na malenoj Ininoj benzinskoj stanici, na putu između Labina i Pule, uporno je odbijao da neko, van sezone, može čak iz Srbije da na vikend pođe na Istru. Verovatno je, još dok je automobil ulazio na pumpu, "BG" tablice povezao sa Beograđanima, farmerkama i vikend šopingom u Trstu…"Ma ne, idemo do Pule", ponovio sam mu drugi put, i odmah zatim, treći put, pitao da li ima WC na pumpi."Naravno da ima, pa ovo je gradila Jugoslavija"!

To što je pumpu "gradila Jugoslavija" značilo je da je WC iza pumpe, da ne radi svetlo i da je zaključan. Pumpaš mi je informaciju dao, ali je ključ, poslednji adut, zadržao sve dok mi nije ispričao nekoliko anegdota iz svog vojničkog života. Služio je, pre dvadesetak godina, u kasarni u Topčideru, vojna pošta Beograd. Bio je vozač. Vozio je nekog vrlo bitnog generala koji je živeo u Bloku 62."A kako je sad tamo? Jel se puno toga promenilo", pitao je."Ma nije, samo se malo izgradilo, inače je sve isto", nisam hteo da mu kvarim sećanja na "tamo". On je ipak redak srećnik koji Beograd pamti iz vremena dok su "bitni" generali i ostali još živeli po novobeogradskim blokovima. Umesto toga sam, vraćajući ključ generalovom šoferu još jednom ponovio da ne idem u Italiju dodavši da je za moje pasoške sposobnosti Hrvatsko primorje sasvim zadovoljavajuća destinacija. Nije me razumeo, jasno. On sa "osobnom" putuje u Veneciju kad poželi. Meni je i Kopar "one border too much".Zašto PulaNjegovo čuđenje, na prvi pogled, ima smisla. Zašto bi bilo ko putovao iz Srbije čak u Pulu i to samo na vikend. Istina, produženi, ali ipak samo vikend. Pri tome, sezona kupanja još nije ni u najavi.Odgovor je jednostavan – Istra, počev od Rijeke pa do Poreča, "najbliže" je more za građane Srbije, čak i za one sa juga. Za put u Solun potrebna je viza, za put do Crne Gore puno živaca, malo sreće i dodatni par očiju zbog opasnog puta. Do Pule, sa druge strane, ima 700 kilometara, od čega je 500 vožnja po izvanrednom autoputu, što znači da se do mora stiže za, uz normalnu vožnju, sedam sati. Idealna destinacija, dakle, za produženi vikend – polazak četvrtkom posle posla, povratak u nedelju po podne. A, makar i kratkotrajan, beg na more mnogim kontinentalcima je neizmerno zadovoljstvo.Sa druge strane, to što može da odbije jeste cena. Uz potrošnju od sedam litara benzina na 100 kilometara, gorivo u ova smera košta više od sto evra. Uz to, putarine kroz Srbiju i Hrvatsku koštaju još šezdesetak evra u oba pravca (od Beograda). Putovanje autobusom je moguće, iz Beograda postoji direktna linija (povratna karta košta oko 6.000 dinara), ali je dvanaestak sati vožnje ipak predugo za tako kratak boravak. Dvokrevetna soba u pulskim hotelima može da se nađe za 40 do 60 evra (noćenje sa doručkom), što znači da takav put za dvoje "u startu" košta između 300 i 400 evra.Inače, Pula ne obiluje hotelima. U centru grada su tri porodična hotela, Rajić, Omir i Galija, te stari hotel Riviera. Malo izvan centra je hotel Pula i vila Tisa, dok su ostali pansioni uglavnom izvan grada u turističkom kvartu Verudela, ili u okolnim turističkim gradićima.

Šta raditi?Dobra strana vikenda na moru je što je moguće provesti dva dana ne radeći ništa. Za lenčarenje je dušu dala Premantura, mestašce na samom rubu Istre, dvadesetak minuta vožnje od centra Pule. Premanturska obala, doskora vojna baza, izgleda baš kao što "urbani" zamišljaju "povratak prirodi" – nekoliko "divljih" kamenih plaža do kojih se stiže makadamskim putem lišenih bilo kakvog komfora. Malo više luksuza može da se nađe u većim hotelima koji uglavnom nude "full welness" tretmane.Ko voli izlete na volji mu je ode do Poreča (1 sat vožnje), Rovinja (35 minuta) ili Labina (1 sat). Naravno, ne treba isključiti ni izlet na Brione. Poseta tim ostrvima traje nekoliko sati i košta oko 20 evra. Individualne posete nisu moguće, što nije problem jer na Brione svaki dan odlazi nekoliko organizovanih tura sa vodičem, kojima se bilo ko može slobodno priključiti. Ture se organizuju na Hrvatskom, Nemačkom, Engleskom, Francuskom i Italijanskom jeziku. Na izlete ne mora da se ide samo automobilom. U Hrvatskoj, Istra ima najrazvijeniju mrežu obeleženih biciklističkih i pešačkih staza (sve korisne informacije nalaze se na www.pulainfo.hr)Hrana u Hrvatskim prodavnicama je uglavnom jeftinija nego u Srbiji. Kad je reč o restoranima, cene su malo više – jedan obrok sa pićem (sok, pivo ili vino) košta desetak evra. U Puli postoji nekoliko sjajnih konoba (Dolče Vita, Kantina Skaleta, Kažun, Kod Draga…), ali je Staro Užanjce u Prementuri verovatno najbolji izbor. Istarska hrana je šarolika, ali se uglavnom svodi na kombinaciju tartufa, mesa i ribe. I ovde se treba držati zlatnog putničkog pravila – što je jelo nerazumljivije i teže da se izgovori, tim pre ga treba naručiti. Ako konobar uz to nabora čelo čudeći se narudžbini, to je siguran znak da se radi o lokalnom specijalitetu koga ne treba propustiti.Puli takođe ne nedostaje atrakcija. Pre svega, tu je čuveni Amfiteatar – najpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I veku, u vreme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste – Koloseumom u Rimu. (19. maja biće organizovane tradicionalone borbe gladijatora). Pored amfiteatra iz antike je u Puli ostalo još nekoliko spomenika, Zlatna vrata, gradski bedemi, Avgustov hram, mozaici u rimskim stambenim kućama. Iz tog perioda Pula je nasledila i Forum – središnji trg za čiju gradnju je I veku pre Hrista nasipana obala kako bi se dobilo više prostora.Iz srednjeg veka u Puli je ostalo 14 utvrđenja, od kojih je najveći Kaštel, Mletačko utvrđenje iz 17. veka. U Kaštelu je danas istorijski muzej Istre. Muzej ima nekoliko zbirki, među kojima su najzanimljivije kulturno – istorijska zbirka gradskog života, zbirka starih razglednica i fotografija, zbirka istorije pomorstva i brodogradnje, te zbirka starih karata. Mali savet – koliko god eksponati delovali primamljivo da se dotaknu to ne treba raditi, jer je svaki od njih "pokriven" alarmima. Pored Kaštela, druga utvrđenja ona nisu specijalno atraktivna, osim Verudele, gde se nalazi puljski akvarijum. Jedan od najznačajnijih spomenika je pravoslavna crkva, sagrađena u drugoj polovini VI veka. Crkva je dodeljena grčkoj pravoslavnoj verskoj zajednici u Puli 1583. godine, koju su činili doseljenici sa Kipra. Danas pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

CeneGorivo 100 evraPutarina 60 evraSmeštaj 40-60 evra (noćenje sa doručkom za dvoje)Hrana 10 evra (obrok u restoranu za jednu osobu)Ulaznice za muzeje (od 1,5 do 5,5 evra. Zajednička ulaznica za sve muzejske objekte košta deset evra i kupuje se samo u Amfiteatru)PULA – osnovni podaciBroj stanovnika: 58.594Položaj: zapadni deo Hrvatske na istarskom poluostrvuKlima: blaga mediteranska klimaProsečna godišnja temperatura vazduha: 13-15 stepeniProsečna godišnja temperatura mora tokom leta: 22-25 stepeniDužina obale: 30 kmBroj sunčanih sati godišnje: 2.480Preporuke za vikend u Puli1. Poseta amfiteatru i Kaštelu2. Šetnja po Prementuri3. Večera u restoranu Staro Užanjce4. Izlet na Brione

Putopis napisao voja